Savjetovalište o prehrani

Savjetovalište o prehrani


prehrana

Danas 65% svjetske populacije živi u zemljama u kojima debljina uzrokuje više smrtnosti nego pothranjenost. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost imaju neposredne ali i dugoročne zdravstvene posljedice. Pretile osobe imaju povećan rizik za razvoj hipertenzije, koronarne srčane bolesti, poremećaja srčanog ritma, šećerne bolesti neovisne o inzulinu, bolesti jetara, nekih zloćudnih novotvorina, policističnih jajnika i dr.

U nastanku pretilosti sudjeluje i naslijeđe i okolina, ali je nedvojbeno da je problem proizašao iz promjene načina života. Temeljnji rizik za razvoj pretilosti je prevelik unos hrane u odnosu na potrebe i to visokokaloričnih namirnica sa visokom energetskom, a ne uvijek dovoljnom nutritivnom vrijednosti. Nedovoljna tjelesna aktivnost uz rizike dobi, spola te eventualno postojećih poticajnih zdravstvenih problema čini pretilost složenim populacijskim izazovom. U Hrvatskoj praćenja pokazuju da oko 22% djece osnovnoškolskog uzrasta ima povećanu tjelesnu težinu.


pretilost infografika

Osim ozbiljnih utjecaja na zdravlje, pretilost može imati i značajan utjecaj na psihološki razvoj i doživljavanje sebe. Zadirkivanje vršnjaka zbog debljine, kritike iz okruženja zbog prehrambenih navika te nezadovoljstvo vlastitim izgledom mogu značajno utjecati na djetetov osjećaj samopoštovanja. Osjećaj manje vrijednosti može voditi depresiji, asocijalnom ponašanju i poremećajima u prehrani.

Stoga je sustavna briga društva o pravilnoj prehrani i prehrambenim navikama djece i mladih zalog za zadovoljniju populaciju sada i  zdraviju u budućnosti. Kako bez sudjelovanja svih dionika, pri čemu su obiteljske navike pri prehrani ali i uključenosti tjelesne aktivnosti od presudnog značenja, nedvojbena je potreba za mjestom gdje bi se obavila objektivna procjena stanja i navika te osigurale pravilne informacije, pružili savjeti, podrška i mogućnost praćenja.

zdrava prehranaCiljevi Savjetovališta su sprječavanje razvoja prekomjerne težine i pretilosti te njihovih posljedica kao i poticanje zdravog načina življenja, pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti te prevencija poremećaja hranjenja i podrška u liječenju.

Nakon  objektivne procjena stanja i navika primjenom stručno usuglašenih postupnika izrađuje se plan intervencije i praćenja u suradnji s nutricionistom. U suradnji s izabranim liječnicima osiguravaju se dodatni postupci i pretrage te konzultacija s drugim stručnjacima prema indikaciji.


U postupcima se primjenjuju stručno usuglašena načela procjene tjelesne mase te navika prehrane i kretanja, kao i moguće postojanje predležećih bolesti i stanja. Savjetovanje uključuje metode bihevioralno kognitivne i realitetne terapije s naglaskom na opće preventivne mjere, detaljno upoznavanje obiteljske anamneze i okolišnih čimbenika, te individualnih potreba svakog korisnika usluga savjetovališta. Poseban naglasak je na poticanju odgovornog odnosa i ponašanja, prema vlastitom zdravlju i njegovu očuvanju, ali i pružanje konkretnih savjeta o prehrani te izrada individualnih smjernica i jelovnika. Prema indikaciji se prati zdravstveno stanje redovitim kontrolnim pregledima te nužnim dijagnostičkim postupcima. Kod učenika osnovnih i srednjih škola s razrednicima, profesorima tjelesne i zdravstvene kulture te stručnim suradnicima škole dogovaraju se mjere i postupci koji su primjenjivi u redovitom školskom sustavu.

U Savjetovalištu rade prema dogovoru liječnici školske medicine,  prema potrebi nutricionist konzultativno te ukoliko je indicirano i psiholog i/ili psihijatar iz Službe za mentalno zdravlje Zavoda.