Adolescencija je razdoblje mnogih intenzivnih tjelesnih, psiholoških, emocionalnih i osobnih promjena te je to period kad se pred mladom osobom javljaju razni novi izazovi i životne promjene (Kuzman, 2009). U kontekstu tjelesnih i psiholoških promjena, javljaju se biološki očekivane promjene u izgledu tijela, a istovremeno osoba postaje svjesnija svog tijela i promjena, što učestalo dovodi do povećanog usmjeravanja pažnje na vlastito tijelo (Erceg i Kuterovac Jagodić, 2016). Istraživanja na adolescentima u Hrvatskoj pokazuju značajnu povezanost zadovoljstva tjelesnim izgledom i doživljaja vlastite vrijednosti (Lebedina-Manzoni i Lotar, 2011).

Slika tijela konstrukt je koji se odnosi na subjektivnu reprezentaciju vlastitog tjelesnog izgleda i tjelesnih iskustava te odražavaju percepciju, misli i osjećaje osobe vezane uz vlastito tijelo, a uvjetovana je unutrašnjim (biološkim i psihološkim) i vanjskim (kulturalnim i socijalnim) čimbenicima (Erceg i Kuterovac Jagodić, 2016). Kako se pažnja više usmjerava na vlastito tijelo, mlade osobe analiziraju svoje tijelo i dijelove tijela, često uspoređujući sebe i svoje tijelo s onime što je danas svima dostupno – nerealistični ideali ljepote koji pune medijske objave i društvene mreže (Holland i Tiggemann, 2016). Povećanje nezadovoljstva tijelom opaža se u djevojaka od rane do srednje adolescencije, kako želja za vitkim tjelesnim izgledom postaje izraženija (Levine i Smolak, 2002; Pokrajac-Bulian, Mohorić i Đurović, 2007). Istraživanja pokazuju da posljednjih desetljeća raste učestalost poremećaja prehrane (Galmiche i sur, 2019) te oni čine 2 od 3 najčešće bolesti među adolescenticama i mladim ženama (Palčevski i Baraba Dekanić, 2016). Također, više od 50% adolescentica izvještava o provođenju dijete (Levine i Smolak, 2002), što bez liječničkog nadzora i preporuka nikako nije preporučljivo te može biti opasno (Arenas Jiménez, 2019).

S druge strane, debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema i izazova današnjeg društva te je, prema 10. reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (2012), klasificirana kao bolest te predstavlja važan rizik za razvoj kroničnih bolesti (Ivezić-Lalić, 2017). U svim zemljama Europe bilježi se zabrinjavajući broj djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom te se Hrvatska nalazi na visokom petom mjestu (Svjetska zdravstvena organizacija, 2018). Najnovija istraživanja HZJZ-a navode da svako treće dijete u RH ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine (Musić Milanović, Lang Morović i Križan, 2021), što je alarmantan podatak.

Istraživanja pokazuju kako se problemi mentalnog zdravlja uglavnom javljaju godinama prije no osoba za njih potraži pomoć (Malla i sur., 2018). S druge strane, dulje trajanje poremećaja hranjenja i ulazak u terapiju kasnije je povezano sa slabijim ishodima tretmana i liječenja (Treasure i Russell, 2011). Iz navedenih razloga možemo zaključiti koliko su iznimno važni  preventivni programi i poticanje mladih na traženje pomoći na vrijeme.

Jedan od dodatnih poticaja za aktivno djelovanje i implementaciju intervencija za poticanje zdrave slike o sebi i svom tijelu su svakako i zabrinjavajući podaci o utjecaju aktualne COVID-19 pandemije na problematiku poremećaja hranjenja. Istraživanja na velikim uzorcima ljudi pokazuju kako je incidencija dijagnoze poremećaja hranjenja porasla za čak 15.3% u 2020. godini usporedno s prethodnim godinama. Taj porast u poremećajima hranjenja bio je uglavnom vezan za djevojke adolescentne dobi te se primarno radilo o anoreksiji nervozi (Taquet i sur., 2021).

Zbog navedenih zabrinjavajućih podataka, a s ciljem što ranije intervencije, u sklopu CZM-a provodimo Program za zaštitu i poticanje zdrave slike o sebi i svom tijelu. Glavni cilj je preventivno djelovanje te održavanje pozitivne slike o sebi i vlastitom tijelu, naglašavanje zdravih navika te poticanje sveukupnog tjelesnog i mentalnog zdravlja.

 Teme i područja kojima se bavimo su:

• psihoedukacija djece i mladih u području postizanja zdrave slike o svom tijelu

• razvoj vještina koje pomažu suočavanju s preplavljujućim mislima i osjećajima te postizanju uravnoteženog pogleda na vlastito tijelo

• procjena osobnih rizičnih i zaštitnih faktora polaznika te učenje strategija djelovanja na jačanje zaštitnih, a umanjivanje rizičnih faktora (individualizirani pristup s obzirom na osobitosti i specifična iskustva svakog pojedinca)

• rad na samopouzdanju i samopoštovanju

• učenje zdravih životnih navika te poticanje izgradnje zdrave slike o svom tijelu

U Savjetovalištu za mentalno zdravlje djeluju psiholozi koji su na raspolaganju djeci i adolescentima (uzrast - osnovna i srednja škola), a u radu se koriste metode i tehnike bihevioralno-kognitivne terapije te terapije usredotočene na suosjećanje (CFT). 

Želite li svoje dijete uključiti u program Savjetovališta Centra za zdravlje mladih?

Želite li da se u Vašoj školi provede radionica?

Svoj termin za inicijalni razgovor s psihologom (besplatno i bez uputnice, kao i ostale usluge Centra) možete dogovoriti putem mail adrese info@czm.hr ili na broj 01 6468 333, gdje ujedno možete dobiti i više informacija.

Literatura

1. Arenas Jiménez, M. D. (2019). When the sport stops being health: Diets, supplements and substances to increase the performance and its relation with the kidney. Nefrología (English Edition), 39(3), 223-226.
2. Erceg, I. i Kuterovac Jagodić, G. (2016). Spolne razlike u nezadovoljstvu tijelom i strategijama promjene tjelesnog izgleda u adolescenciji. Socijalna psihijatrija, 44(3), 219-233.
3. Galmiche, M., Déchelotte, P., Lambert, G. i Tavolacci, M. P. (2019). Prevalence of eating disorders over the 2000–2018 period: a systematic literature review. The American Journal of Clinical Nutrition, 109(5), 1402-1413.
4. Holland, G. i Tiggemann, M. (2016). A systematic review of the impact of the use of social networking sites on body image and disordered eating outcomes. Body image, 17, 100-110.
5. Ivezić-Lalić, D. (2017). Pretilost kao neovisni čimbenik rizika za bolesti bibrega. Medica Jadertina, 47(3-4), 141-144.
6. Kuzman, M. (2009). Adolescencija, adolescenti i zaštita zdravlja. Medicus, 18(2_Adolescencija), 155-172.
7. Lebedina-Manzoni, M. i Lotar, M. (2011). Percepcija sebe kod adolescenata u Hrvatskoj. Kriminologija & socijalna integracija: časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, 19(1), 39-50.
8. Levine, M.P. i Smolak, L. (2002). Body Image: Development in Adolescence. U: Cash, T.F., Pruzinsky, T., ur., Body Image: A Handbook of Theory, Research, and Clinical Practice. New York: The Guilford Press, 74-82.
9. Malla, A., Shah, J., Iyer, S., Boksa, P., Joober, R., Andersson, N., ... i Fuhrer, R. (2018). Youth mental health should be a top priority for health care in Canada. The Canadian Journal of Psychiatry, 63(4), 216-222.
10. Musić Milanović, S., Lang Morović, M. i Križan, H. (2021). Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. CroCOSI. Capak, K., ur. Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Zagreb.
11. Palčevski, G. i Baraba Dekanić, K. (2016). Prevencija poremećaja hranjenja. Paediatria Croatica,60(Suppl. 1), 183-192.
12. Pokrajac-Bulian, A., Mohorić, T., Đurović, D. (2007). Odstupajuće navike hranjenja, nezadovoljstvo tijelom i učestalost provođenja dijete kod hrvatskih srednjoškolaca. Psihologijske teme, 16, 27-46.
13. Svjetska zdravstvena organizacija (2012). Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema - Deseta revizija, svezak 1. - drugo izdanje. Zagreb: Medicinska naklada.
14. Svjetska zdravstvena organizacija (2018). Regional Office for Europe. Childhood Obesity Surveillance Initiative: Highlights 2015-2017. Preuzeto 15.1.2022. s http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0006/372426/WH14_COSI_factsheets_v2.pdf?ua=1
15. Taquet, M., Geddes, J. R., Luciano, S. i Harrison, P. J. (2021). Incidence and outcomes of eating disorders during the COVID-19 pandemic. The British Journal of Psychiatry, 1-3.
16. Treasure, J. i Russell, G. (2011). The case for early intervention in anorexia nervosa: theoretical exploration of maintaining factors. The British Journal of Psychiatry, 199(1), 5-7.

© Centar za zdravlje mladih 2022. Dozvoljeno je slobodno korištenje, kopiranje i distribuiranje publiciranih tekstova za namjenu informiranja. Nije dozvoljena prodaja niti bilo kakvo drugačije komercijalno korištenje. Dozvoljeno je citiranje i prenošenje dijelova ili cijelih tekstova uz obavezno navođenje izvora.