Grad Zagreb je domaćin online simpozija o mentalnom zdravlju
Grad Zagreb je domaćin online simpozija s međunarodnim sudjelovanjem „Mentalno zdravlje u pandemiji i nakon nje: Što smo naučili i kamo idemo?”. Pokrovitelj i predsjednik Simpozija je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
U manje od tri dana na simpozij se prijavilo 1000 liječnika, psihologa, psihoterapeuta i drugih stručnjaka koji u svom radu pružaju podršku djeci, mladima i odraslima.
Simpozij se odvija online, od 15. do 17.veljače, bez kotizacije i besplatno za sve sudionike, a organiziran je zajedničkim volonterskim doprinosom Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Centra za zdravlje mladih, Doma Zdravlja – Istok te Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba. Partneri Simpozija su i druge gradske zdravstvene ustanove, Sveučilište u Zagrebu te Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za organizaciju simpozija utrošen je iznos potreban isključivo za plaćanje online platforme na kojoj se simpozij odvija.
Dolenec: Mentalno zdravlje je jedan od vodećih javnozdravstvenih prioriteta
U ime Pokrovitelja i Predsjednika Simpozija u uvodnom obraćanju govorila je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Zagreba. Dolenec je istaknula kako je mentalno zdravlje jedan od vodećih javnozdravstvenih prioriteta Grada Zagreba te kako će Grad podržavati sve projekte od javnozdravstvenog značaja te inicijative osnaživanja stručnjaka u području zaštite mentalnog zdravlja. O važnosti ove problematike govori i iznimno veliki interes stručnjaka za ovaj Simpozij iz cijele Hrvatske, istaknula je Dolenec.
Marina Ajduković, predsjednica Znanstvenog odbora simpozija te voditeljica projekta „Međugeneracijski prijenos rizika za mentalno zdravlje adolescenata“ financiranog od Hrvatske zaklade za znanost, moderirala je uvodni okrugli stol “Mentalno zdravlje mladih u Zagrebu – Kako pokrenuti cjelovitu i sustavnu zaštitu dobrobiti mladih?”.
Rezultati istraživanja pokazuju da treba posvetiti veću pažnju mentalnom zdravlju mladih
Prikazano je šestogodišnje praćenje ključnih pokazatelja mentalnog zdravlja srednjoškolaca. Rezultati pokazuju kako je potrebno posvetiti veću pažnju mentalnom zdravlju mladih, posebno u razdoblju aktualnih kriznih događaja pandemije i potresa. U većem riziku za razvoj problema mentalnog zdravlja su djevojke, mladi nižeg socioekonomskog statusa, srednjoškolci koji pohađaju strukovne škole, kao i mladi čije su obitelji pretrpjele materijalnu štetu tijekom potresa.
Zabilježena gotovo dvostruko veća incidencija samoozljeđivanja
Dr. sc. Nika Sušac i dr. sc. Ines Rezo Bagarić prikazale su rezultate istraživanja vezanog za samoozljeđivanje i suicidalne ideacije kod mladih koji ukazuju kako je posebno potrebno raditi na emocionalnoj regulaciji i konstruktivnim načinima nošenja sa stresom. Također je zabilježena gotovo dvostruko veća incidencija samoozljeđivanja kod mladih 2021. u odnosu na 2016. godinu.
Izv. prof. dr. sc. Linda Rajhvajn Bulat istaknula je važnost uspostave suradnje Tima za krizne intervencije s ustanovama koje dalje u svom radu brinu o mentalnom zdravlju mladih, kao što je Centar za zdravlje mladih u Zagrebu. Iznijela je rezultate kvalitativnog istraživanja o percepciji srednjoškolaca o uzrocima pojave poteškoća mentalnog zdravlja, unutar kojeg se pojavljuje i COVID-19 pandemija kao faktor rizika, te traumatska iskustva, problematični odnosi unutar obitelji, ali i pritisak vezan uz školski uspjeh. Kao mogući odgovor na pojavu teškoća mentalnog zdravlja prof. Rajhvajn Bulat naglašava educiranje društva o mentalnom zdravlju te smanjenje stigme prema traženju stručne pomoći.
Ajduković je istaknula važnost suradnje obrazovnog sustava, sustava zdravstva, sustava socijalne skrbi i udruga civilnog društva. Kao konkretne smjernice navela je zapošljavanje većeg broja stručnih suradnika u školama, edukaciju o problemima mentalnog zdravlja, kreiranje univerzalnih preventivnih programa te adekvatno prepoznavanje djece i mladih u riziku.
Neki prijedlozi izneseni unutar zaključne rasprave u kojoj su sudjelovale dr. sc. Mirela Šentija Knežević, doc. dr. sc. Bruna Profaca, prof. dr. sc. Gordana Keresteš, dr. sc. Vesna Ivasović, Iva Milardović Štimac, prof. su važnost prevencije unutar sustava odgoja i obrazovanja, osiguravanje multidisciplinarnog pristupa u zaštiti djece i mladih, jačanje roditeljskih kompetencija, kao i obraćanje posebne pozornosti na ranjive skupine djece i mladih. Nadalje, podržani su i primjeri nadstandarda u zdravstvu, koji su odnedavno dostupni u Zagrebu te je kao primjer dobre prakse naveden Centar za zdravlje mladih gdje djeca, mladi i roditelji mogu besplatno i bez liječničke uputnice dobiti pomoć i podršku kroz drop-in savjetovalište.
Dr. sc. Mirela Šentija Knežević zaključila je današnji uvodni dan Simpozija ističući važnost djelovanja intervencija na razini obitelji, škole i šire društvene zajednice, te sažela i dosadašnje inicijative Grada Zagreba u brizi za mentalno zdravlje kroz brojne usluge koje nude različite zdravstvene ustanove ali i novi portal.
Kroz iduća dva dana sudionike također očekuju eminentni predavači iz svijeta znanosti i kliničke prakse.
Izvor sadržaja: https://tinyurl.com/Zagreb-online-simpozij
