O mentalnom zdravlju djec...

Klinička psihologinja Ella Selak Bagarić govorila je 17. veljače u ime Hrvatske psihološke komore za Tjednik Express o rastućim potrebama djece i mladih za podrškom mentalnom zdravlju, načinima na koje ih okolina može prepoznati, ali i potrebom za jačanjem kapaciteta sustava koji sve teže odgovara na njih. Upozorivši na sve dulje liste čekanja i sve kraće i malobrojnije termine, istaknula je da sustav ne uspijeva pratiti rastuće potrebe djece i mladih za podrškom mentalnom zdravlju, zbog čega je pomoć njima i njihovim roditeljima sve manje dostupna. Naglasila je i važnost dostupnosti podrške roditeljima, kojima je također potrebna podrška i osnaživanje da bi mogli biti tu za svoju djecu. 

"Stručnjaci mentalnog zdravlja su i prije krize upozoravali na visoku prevalenciju mentalnih poremećaja, a u nadolazećem periodu možemo očekivati da će potreba za podrškom sve više rasti. Iako je pandemija, nadamo se, na svom zalasku, njene posljedice na mentalno zdravlje time ne prestaju, nego ih u punini možemo očekivati u godinama ispred nas.", izjavila je. Upozorila je na manjak dječjih i adolescentnih psihijatara, kao i stručno neopravdano ukidanje radnih mjesta psihologa s primarne razine zdravstvene zaštite 1994. godine, čime je drastično smanjena dostupnost usluga zdravstvene zaštite psihologa, a što sadašnja zdravstvena reforma nastoji ispraviti. "U cijelom zdravstvenom sustavu Hrvatske imamo samo 375 psihologa, odnosno 215 kliničkih psihologa, za sve dobne skupine korisnika", istaknula je, upozorivši na potrebu za zapošljavanjem većeg broja psihologa i usmjeravanjem resursa prema prevenciji.  

"Društvo koje brine o djeci i mladima više je od krilatice, ono zahtijeva sustavno promišljanje i odgovaranje na njihove potrebe, uz svijest da uštedu na djeci i mladima društvo plaća najvećom cijenom", zaključila je. "U pitanju su mlade osobe kojima je pomoć nužna da bi ostvarili svoje potencijale, a nekima od njih će prava podrška u pravom trenutku doslovce, spasiti život."