
Opasnosti na društvenim mrežama – medijska pismenost osoba s intelektualnim teškoćama
„Opasnosti na društvenim mrežama“ tema je radionice koju je održala voditeljica Savjetovalište za mlade s invaliditetom Marija Škes u Centru za zdravlje mladih. Radionica je namijenjena osobama s intelektualnim teškoćama, a na taj način obilježili smo Dane medijske pismenosti. Prema suvremenim spoznajama i pristupu Svjetske zdravstvene organizacije i na temelju podataka Američkog saveza za mentalnu retardaciju, intelektualne teškoće se određuju kao „Značajno ograničenje u ukupnom životu pojedinca, karakterizirano bitnim ispodprosječnim intelektualnim funkcioniranjem, koje je istodobno povezano sa smanjenom razinom u dvije ili više adaptivnih vještina.“ Područja adaptivnih vještina su briga o sebi, komunikacija, socijalne vještine, stanovanje, zdravlje i sigurnost, samousmjeravanje, funkcionalna akademska znanja, slobodno vrijeme i rad. Smatraju se dinamičkim i razvojnim određenjem, znatno je otežano uključivanje u društveni život, povezano je sa zaustavljanjem ili nedovršenim razvojem intelektualnog funkcioniranja, utvrđuju se prije 18. godine života. Uspjeh pojedine osobe prema starosnoj dobi ovisi o stupnju intelektualne teškoće. Javnozdravstvenom akcijom „Naše pravo na zdraviju budućnost“ obilježili smo i Nacionalni dan osoba s intelektualnim teškoćama za korisnike i djelatnike udruge „Ozana“.
Korištenje interneta sastavni je dio svakodnevnog života, međutim značajni problemi za osobe s intelektualnim teškoćama su nedostatna znanja o digitalnim tehnologijama, prisutna je digitalna nepismenost koja uzrokuje posljedično izoliranost i usamljenost, opasnosti kojih nisu svjesni na društvenim mrežama, osjetljivost na različite ne/primjerene sadržaje i interakcije na internetu. Problem su i društvene mreže koje nisu prilagođene odnosno jasne i razumljive osobama s intelektualnim teškoćama. Zbog toga je potrebno posvetiti sve više pozornosti razvoju medijske pismenosti i digitalnih vještina osoba s intelektualnim teškoćama s ciljem bolje povezanosti i uključenosti u zajednicu, a time i poboljšanjem kvalitete života.
U raspravi smo se dotakli zanimljivih tema - Koje su pozitivne, a koje negativne strane virtualnog druženja i druženja uživo? Koliko vremena dnevno provodite online, na društvenim mrežama, stavljajući objave, tražeći informacije ili komunicirajući s prijateljima? Kako dugotrajno korištenje online aktivnosti utječe na mentalno i fizičko zdravlje? Što je to digitalni otisak? O važnosti uspostavljanja ravnoteže te kako pronaći način da se potrebe u virtualnom prostoru mogu zadovoljiti u realnom okruženju tj. stvarnom životu raspravljali smo tijekom radionice. Poseban naglasak bio je na prepoznavanju internetskih prijevara, opasnostima od zloupotrebe podataka te širenje raznih lažnih informacija korištenjem zastrašivanja ili nagovaranja. Na kraju radionice podijelili smo savjete za sigurno korištenje interneta kao i mudrosti za sigurnost i virtualnom svijetu.