Psihologinja Centra govorila o psihološkoj pozadini deinfluencinga
Dana 13. svibnja 2026. godine, Centar za zdravlje mladih posjetile su studentice 1. godine diplomskog studija novinarstva pri Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Kroz intervju s kliničkom psihologinjom Teom Brezinšćak, a za potrebe izrade priloga u okviru kolegija “Novinarstvo u međumedijskom okruženju”, istražile su koncept deinfluencinga iz psihološke perspektive.
Psihologinja Brezinšćak pojasnila je da se u pozadini ovog fenomena nalazi evolucijski duboko ukorijenjen mehanizam koji nazivamo pristranost prema negativnosti, odnosno biološka programiranost mozga da više pažnje, težine i resursa posvećuje negativnim informacijama nego pozitivnima. U prošlosti je ta pristranost mogla spasiti naš život, a danas utječe na način na koji doživljavamo informacije iz medija kojima smo svakodnevno obasipani.
Iskazivanje negativnog mišljenja o proizvodu, dodala je, kod publike može stvoriti dojam veće iskrenosti i autentičnosti. Kada influencer kritizira popularan proizvod, on naizgled djeluje suprotno vlastitom ekonomskom interesu, riskirajući gubitak budućih suradnji. Njegovo ponašanje stoga više ne pripisujemo želji za zaradom, već unutarnjim osobinama poput hrabrosti ili altruizma, što može smanjiti naše nepovjerenje.
Nadalje, psihologinja Brezinšćak govorila je o utjecaju društvenih mreža i viralnih trendova na odluke o kupnji, posebno kod djece i mladih, osvrnuvši se pritom i na ulogu socijalnog utjecaja i straha od propuštanja. Navela je da negativni sadržaji o pojedinom prozvodu, koje nude tzv. deinfluenceri, djeluju kao koristan kognitivni prekid koji korisniku daje prostor između podražaja kojima je izložen i odluke o samoj kupnji. Na taj način mogu nam pomoći oduprijeti se impulzivnoj kupnji proizvoda koji nam obećava osjećaj ugode, pozitivnu sliku o sebi ili doživljaj da pripadamo.
Na kraju je istaknula da, iako mladi danas često bolje razumiju influencerstvo kao koncept, djeca u svijetu društvenih mreža i dalje ostaju vrlo ranjivima jer zbog razvojnih specifičnosti teško postižu dovoljnu kritičnost prema prezentiranim sadržajima.
