Recite zbogom stresu!
Živimo u vremenu kada sve više čujemo 'pod stresom sam'. Kada tome pridodamo sveprisutnu pandemiju COVID-19, potrese i nestabilnu ekonomsku situaciju, otpornost na stres je 'must have' vještina u vrtlogu zvanom svakodnevica. Pitate se kako uspješno kormilariti uzburkanim vodama današnjice? Prestanite stres doživljavati negativnom pojavom. S pozitivne strane, može nam pomoći da budemo učinkovitiji poticanjem naše motivacije te nam pomaže u izvršavanju zadataka koji nas približavaju ostvarenju naših ciljeva. Samo, kako to postići?
TJELESNE STRATEGIJE
Osvijestite kako reagirate na stresan događaj (stresor). Obratite pažnju na to koji dijelovi vašeg tijela reagiraju na stres. Ukoče li vam se ramena? Stisnete li snažno čeljust? Osvještavanje naših reakcija na stres omogućava nam poduzimanje koraka za njihovo ublažavanje tako što, primjerice, nekoliko puta duboko udahnemo, opustimo svoje tijelo i zatvorimo oči kako bismo se usredotočili na sebe i svoje osjećaje na nekoliko minuta. Na web lokacijama poput YouTubea postoje mnoge vodene meditacije koje vam mogu pomoći da prepoznate fizički znakove koji ukazuju na povišenu razinu stresa i usvojite načine kako umiriti svoje tijelo. Možete pronaći i mobilne aplikacije sa sličnim vježbama relaksacije. Spavajte dovoljno. Kada smo umorni, problemi nam se čine većima nego što uistinu jesu. Dovoljnom količinom sna si omogućavamo i spretnije snalaženje u zahtjevnim situacijama koje nam život donosi. Vježbajte redovito jer je to zdrav način za trošenje energije. Ako zasad ne vježbate, pokušajte početno u svoj raspored uvrstiti 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti tri puta tjedno. Hranite se zdravo i kvalitetno. Pojedine osobe, u cilju olakšavanja suočavanja sa stresnim situacijama, jedu hranu bogatu ugljikohidratima i zasićenim mastima. No, takva prehrana nakon određenog vremena može potaknuti umor, povišenje kilograma i teškoće s održavanjem pažnje i koncentracije.
Brinite da vaša prehrana bude uravnotežena i sadrži puno zelenog, lisnatog povrća, vlaknastog voća i hranjivih proteina. Izbjegavajte konzumaciju alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci kao strategiju suočavanja sa stresom. Ponekad u susretu sa zahtjevnim situacijama u svakodnevnici pokušavamo umanjiti nemir i nelagodu nikotinom, alkoholom ili drugim supstancama. Međutim, ove supstance ne uklanjaju stresore i problem ostaje i dalje neriješen, a nelagodu tek privremeno umanjuju.
KOGNITIVNE STRATEGIJE
Osvijestite koji su izvori vašeg stresa. Je li to određena osoba? Određeni problem? Zbog čega vam ta osoba ili problem uzrokuju stres? Promislite što možete promijeniti u vezi s stresnom situacijom. Što možete promijeniti u vezi sa stresorima kako biste se lakše nosili s njima? Ako vam određena osoba izazove stres, je li realno vidjeti tu osobu manje ili je uopće ne želite? Koje su posljedice toga? Ako je to specifična situacija, poput predavanja za važan kolegij, možete li odrediti cilj zamjene tog kolegija drugim koji ne uzrokuje toliko stresa? Odredite što možete promijeniti u načinu na koji reagirate na situaciju. Ponekad možemo raditi na tome da mijenjamo osjećaje koji se javljaju u stresnoj situaciji kako bismo ju učinili podnošljivijom. Primjerice, neki ljudi imaju tendenciju izbjegavati situacije koje im izazivaju nelagodu. Umjesto da ne pratite ili ne polazite predavanja koja izazivaju stres, mogli biste razgovarati s profesorom o stručnim izvorima koji su vam na raspolaganju kako bi olakšali učenje gradiva. Takav pristup može biti učinkovitiji i produktivniji način pristupanja stresoru, koji bi mogao postati manje značajan prolaskom vremena tijekom kojeg bismo se upoznali s gradivom. Razgovarajte o svojim problemima s bliskim prijateljima, članovima obitelji ili stručnjakom. Time možete osvijestiti drugo gledište, što vam može pomoći da drugačije sagledate svoju situaciju i omogućiti vam da se uspješnije nosite s njom.
Umjesto da stalno razmišljamo o prošlosti ili budućnosti nad kojima nemamo kontrolu, osvještavamo ono što imamo, a to je sadašnji trenutak, jedini trenutak kojeg imamo na raspolaganju. Biti usredotočen znači doći u dodir sa sobom i dozvoliti sebi biti u dodiru sa svojim iskustvom bilo ono ugodno ili neugodno. Prihvaćati stvari onakvima kakve doista jesu, bez potrebe da ih dijelimo na dobre ili loše. Ugodne emocije. Osobe koje tijekom stresa doživljavaju pozitivne emocije značajno češće koriste funkcionalne načine nošenja sa stresom kao što je, primjerice, promatranje situacije u pozitivnijem okviru. Usmjeravajući se na ono što je dobro u teškoj situaciji u kojoj se nalazite može vam otkriti vlastite snage kojih ranije niste bili svjesni, možete naučiti nešto važno o drugim ljudima ili vidjeti da je stresna situacija ujedno prilika za vlastiti rast i razvoj. S doživljavanjem pozitivnih emocija tijekom stresa također je povezano korištenje strategija suočavanja usmjerenih na rješavanje problema.
PONAŠAJNE STRATEGIJE
Razvijajte učinkovite vještine upravljanja vremenom. Prelaskom iz škole na studij postajemo odgovorniji i sami odlučujemo kako ćemo provoditi svoje vrijeme. Ova promjena u početku mnogima može biti vrlo zahtjevna. Vrlo je važno poduzimati korake za uvježbavanje vještina učinkovitog upravljanja vremenom. Na raspolaganju su vam brojni izvori koji vam u tome mogu pomoći. Općenito je korisno zabilježiti ove rokove i druge važne obveze u kalendaru, a zatim svaki dan odrediti od 3 do 5 zadataka na koje se trebate usredotočiti u cilju pravovremenog ispunjavanja rokova koji se približavaju. Neke osobe iznose kako bivaju najuspješnije kada rade pod pritiskom, ali to često može biti pristup koji izaziva stres. Nastojte si dati puno vremena za dovršavanje zadataka kako se ne biste trudili ispuniti rok u posljednjem trenutku i stvorili preopterećenost. Planirajte vrijeme za opuštanje i druženje s prijateljima. Iako je fokusiranje na akademske ciljeve izrazito važno, također je potrebno održavati ravnotežu u svom životu. Rad bez odgovarajućeg odmora i opuštanja može dovesti do sagorijevanja.
Svakog dana pokušajte isplanirati aktivnost koja vam donosi zadovoljstvo, poput gledanja omiljene emisije ili večernjeg druženja s nekim prijateljima. Mnogi studenti smatraju korisnim nagraditi se nečim ugodnim za ispunjavanje zadataka koji su im potrebni za obavljanje u jednom danu. Budite realni u onome što možete postići. Važno je shvatiti koliko vremena vam je potrebno za obavljanje zadatak, što ponekad može potrajati i nekoliko dana. Umjesto da očekujete da ćete cjelokupan zadatak dovršiti odjednom, možda je realnije podijeliti ga na nekoliko manjih zadataka raspoređenih tijekom nekoliko dana. Neki studenti imaju vrlo visoka očekivanja od sebe i onoga što trebaju postići ili biti u mogućnosti izvršiti. Kad ne uspiju ispuniti ta previsoka očekivanja, mogu se javiti osjećaj obeshrabrenosti i stres.
