Klinička psihologinja Centra Tea Brezinšćak u Dnevniku Nove TV o zabrani društvenih mreža u EU
U srijedu, 16. rujna 2026., klinička psihologinja Tea Brezinšćak gostovala je u Dnevniku Nove TV, govoreći o najavljenim ograničenjima korištenja društvenih mreža za djecu i mlade u Europskoj uniji.
Prema najavljenim mjerama, djeci mlađoj od 13 godina korištenje društvenih mreža bilo bi zabranjeno, dok bi za djecu od 13 do 15 godina bili predviđeni tzv. „mini računi“ koje otvaraju i nadziru roditelji, uz ograničeno vrijeme korištenja. Za mlade od 15 do 18 godina društvene mreže ostaju dostupne, ali bi platforme trebale osigurati sigurniji dizajn i smanjiti izloženost sadržajima i mehanizmima koji potiču ovisničko korištenje.
Govoreći o učinkovitosti zabrane, klinička psihologinja navela je da iskustva zemalja koje su već uvele slična ograničenja ne pokazuju očekivane pomake u mentalnom zdravlju djece i mladih. Dodatni izazov predstavlja činjenica da adolescenti vrlo lako mogu zaobići postavljena pravila, zbog čega sama zabrana nije dovoljna.
Pozitivnim smatra što roditelji time dobivaju dodatni alat u odgoju djece na koji se mogu osloniti, ali naglašava i da odgovornost za zaštitu djece ne može biti isključivo na roditeljima. Svoj dio odgovornosti moraju preuzeti i velike kompanije u vlasništvu društvenih mreža i servisa.
Uz eventualna ograničenja, izjavila je klinička psihologinja, potrebno je razvijati sustavne preventivne programe koji će se baviti uzrocima problema, a ne samo njihovim posljedicama.
Istaknula je da je djeci nužno ponuditi konkretne alternative, kao što su sportske i umjetničke aktivnosti koje su besplatne i dostupne svima, te jačati socioemocionalne vještine koje će im olakšati snalaženje u svijetu izvan društvenih mreža i povećati njihovu spremnost da ih koriste.
Važan dio zaštite djece vidi u razvijanju digitalne i medijske pismenosti, a posebno u razvoju kritičnosti spram sadržaja s kojima se djeca susreću u online prostoru. Djecu je potrebno učiti kako razumjeti sadržaje kojima su izložena na društvenim mrežama, prepoznati da ono što vide online nije nužno istinito niti točno te razvijati potreban odmak prema njima.
„Ono što uz zabranu mora postojati jest sustavni trud koji je uložen u to da odgajamo djecu koja će biti kritična u susretima s društvenim mrežama“, istaknula je Brezinšćak.
Psihologinja Brezinšćak u emisiji je govorila i o rizicima korištenja suvremenih tehnologija te ponudila smjernice za roditelje kako usmjeravati djecu u suživotu s digitalnim tehnologijama, naglasivši potrebu za dugoročnim djelovanjem na razini društva.
Nadalje, preporuka je da se prvi susret djeteta s društvenim mrežama svakako odgađa što je dulje moguće, a njihovo korištenje prilagođava dobi i razini zrelosti djeteta. U početku je važno da dijete društvene mreže koristi uz roditelja, uz kontinuirani razgovor o sadržajima kojima je izloženo i mogućim rizicima.
Istovremeno, važno je razgovarati s djecom i o situacijama u kojima korištenje mobitela i drugih digitalnih uređaja može predstavljati sigurnosni rizik. Djeca su manje svjesna mogućih opasnosti, pa ih je potrebno učiti kako prepoznati situacije u kojima ih distrakcija digitalnim sadržajima može dovesti u opasnost.
Društvene mreže i digitalne tehnologije danas su sastavni dio života djece i odraslih te ih nije moguće jednostavno ignorirati. Upravo zato, kako naglašava Brezinšćak, potrebno je pristupiti ovoj temi dugoročno. Zaštita mentalnog zdravlja djece i mladih, uz ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama, podrazumijeva i stvaranje uvjeta u kojima će djeca razvijati kritičnost, otpornost, socijalno-emocionalne vještine i zdrave načine provođenja slobodnog vremena.
Pogledajte gostovanje ovdje
