Psiholog Centra za zdravlje mladih Daniel Milošević o vršnjačkom nasilju za Jutarnji list
Na temu sve učestalijeg vršnjačkog nasilja među hrvatskom mladeži, psiholog Centra za zdravlje mladih Daniel Milošević razgovarao je za Jutarnji list s novinarkom Ladom Novak Starčević, povodom nedavnih incidenata koji su izazvali zabrinutost javnosti. Razgovor je objavljen u nedjeljnom izdanju Jutarnjeg lista 10. kolovoza 2025., u članku pod naslovom “Eskalacija vršnjačkog nasilja”.
Znakovi da je dijete izloženo vršnjačkom nasilju mogu varirati od suptilnih do vrlo očitih, ističe psiholog Daniel Milošević. Dijete može početi izbjegavati školu, mijenjati put do škole, tražiti da ga roditelji voze, imati poteškoće s koncentracijom ili pokazivati pad u školskim obavezama. Može djelovati potišteno, tjeskobno ili nesigurno u sebe. Česti su i poremećaji sna i apetita, povlačenje iz društva te izbjegavanje razgovora o onome što se događa.
Kada roditelji saznaju da je njihovo dijete žrtva nasilja, prirodno je da reagiraju snažno i emotivno. Prije poduzimanja daljnjih ključno je s djetetom razgovarati - u sigurnom i podržavajućem okruženju. Potrebno je saznati što se dogodilo, kada i gdje, koliko često i odvija li se i dalje. Ako je riječ o online nasilju, treba sačuvati dokaze i prijaviti ih pružateljima internetskih usluga. Jednako je važno i emocionalno podržati dijete – dati mu prostor da slobodno izrazi kako se osjeća i s čim se nosi. Psiholog napominje kako bi poduzimanje samostalnih koraka poput izravnog kontakta s roditeljima zlostavljača trebalo izbjegavati. Takvi razgovori trebali bi se voditi uz prisutnost stručne osobe koja može pomoći usmjeriti komunikaciju i spriječiti dodatnu eskalaciju.
Odrastanje u digitalnom svijetu dodatno komplicira suočavanje s vršnjačkim nasiljem, upozorava psiholog. Online okruženje, koje je teško nadzirati i regulirati, obiluje sadržajem koji nije primjeren djeci, a nedostatak nadzora odraslih otežava učenje sigurnog ponašanja na internetu. Nasilje iz stvarnog svijeta često se preslikava u digitalni prostor – sredstva se mijenjaju, ali posljedice ostaju iste: djeca pate. Ta ptanja još je izraženija online jer virtualni prostor ne nudi sigurno utočište jer dijete nasilju može biti izloženo stalno. “Anonimnost koja se javlja kad je nasilje posredovano ekranima može pojačati bolne efekte nasilja tako da ponašanja u online okruženju ponekad budu i više okrutna s obzirom na to da pojedinci odu i korak dalje - korak koji u fizičkom okruženju, suočeni sa stvarnom osobom, vjerojatno ne bi napravili.”
Djeca i mladi uče socijalna ponašanja prvenstveno iz obitelji i neposrednog okruženja te su odraz društva u kojem odrastaju. Današnje vršnjačko nasilje postaje sve kompleksnije, a online nasilje bilježi najznačajniji rast. Uz to, uvrede i nasilje često brzo postaju viralni, produbljujući patnju žrtava. Virtualni svijet otežava suosjećanje jer nedostaju neverbalni signali, zato je učenje djece empatiji danas jednako važno kao i učenje drugih vještina. Empatija, samoregulacija, prihvaćanje različitosti i vještine rješavanja sukoba u korijenu su uspješnih programa prevencije vršnjačkog nasilja, zaključuje psiholog.
Više pročitajte na poveznici.
