SUICID SE MOŽE SPRIJEČITI...

SUICID SE MOŽE SPRIJEČITI - obilježavanje svjetskog dana prevencije suicida

SUICID SE MOŽE SPRIJEČITI - obilježavanje svjetskog dana prevencije suicida

10.09.2023. 12:15:00

U organizaciji Međunarodne udruge za prevenciju suicida (IASP), uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od 2003. godine se 10. rujna obilježava Svjetski dan prevencije suicida.

Suicidalnost je javnozdravstveni problem, posebno uzimajući u obzir trendove porasta poteškoća mentalnog zdravlja, uključujući suicidalna ponašanja i samoranjavanje. Stoga smo proteklih tjedan dana objavljivali materijale o ovoj osjetljivoj, a iznimno važnoj temi, s ciljem podizanja svijesti o problemu suicidalnosti među djecom, mladima i odraslim osobama, kroz iznošenje saznanja i praktičnih smjernica, naglašavajući psihičko zdravlje i prevenciju razvoja teškoća mentalnog zdravlja kao prioritet te, prije svega, skrećući pažnju na to da se suicid može spriječiti.

Ukoliko ste roditelj (ili druga djetetu ili adolescentu važna osoba) i zabrinuti ste da dijete/adolescent razmišlja o suicidu (ili ste prepoznali neke znakove upozorenja), važno je o tome otvoreno komunicirati kako bi se pravodobno reagiralo te mladoj osobi u mogućem suicidalnom riziku osigurala potrebna pomoć i podrška, koja je u takvim kriznim situacijama nužna.

U ovom tekstu donosimo smjernice kako razgovarati s djecom i mladima o ovoj iznimno kompleksnoj i bolnoj temi.

⚠️ Prepoznajte ozbiljnost znakova upozorenja

Često negdje u dubini zapravo vjerujemo da se ovako bolna životna iskustva ne mogu dogoditi osobama koje volimo, a vrlo su rašireni i mitovi o suicidu koji otežavaju pružanje podrške osobi u krizi. Neka od takvih netočnih uvjerenja su primjerice: „Ljudi koji govore o samoubojstvu neće ga nikad počiniti“ ili „Razgovor o samoubojstvu samo će potaknuti osobu da samoubojstvo i počini.“. Ova uvjerenja mogu biti prepreka da odreagiramo i započnemo razgovor s djetetom u slučaju kada primijetimo neke znakove upozorenja i promjene u ponašanju.
Važno je ozbiljno shvatiti znakove upozorenja prikazane u brošuri, kao i izjave kao što su „Svima bi bilo bolje bez mene“ ili „Nekada samo želim zaspati i ne probuditi se“.

⚠️ Upravljajte svojim mislima, emocijama i reakcijama

Kada osjećate zabrinutost za dijete, sasvim je prirodno iskusiti snažne emocije poput straha i ljutnje te emocionalne reakcije poput šoka ili plakanja. Međutim, važno je naučiti kako upravljati ovim emocijama. Već sam osjećaj da se roditelj može nositi s njenim problemima može pružiti veliko olakšanje za mladu osobu.
Ukoliko osjećate snažnu zabrinutost i preplavljenost emocijama, korisno je i za sebe potražiti podršku stručnjaka za mentalnog zdravlja.

⚠️ Pripremite se za razgovor

Odaberite mjesto gdje možete biti na samo i bez ometanja te osigurajte dovoljno vremena za razgovor.
Poštujete da adolescent možda neće odmah biti spreman za razgovor s vama i možda će preferirati razgovor s nekim drugim. Dajte mu do znanja da ste tu kada god bude osjećao potrebu za razgovorom i ponudite mu da razgovara s drugom odraslom osobom od povjerenja (liječnik, školski psiholog, član obitelji...).

⚠️ Izrazite svoju zabrinutost

Iskreno i otvoreno izražavanje zabrinutosti prema mladoj osobi šalje poruku da nam je stalo i da je razumijemo. Pokušajte biti konkretni u vezi razloga svoje zabrinutosti. Na primjer, možete reći: „Primijetila sam da si se povukao u sebe u zadnje vrijeme i pitam se kako si.“

⚠️ Aktivno slušajte

Dopustite adolescentu da slobodno priča bez prekidanja.
Uvažite njegove osjećaje, bez obzira na to što govori. Nemojte umanjivati problem. Možete reći „Vidim da te to jako brine“, umjesto „Pokušaj ne brinuti o tome.“.

⚠️ Potaknute mladu osobu da govori

Pokušajte suzdržati poriv da odmah rješavate probleme ili dajete savjete kako bi oraspoložili dijete. Budite onaj koji sluša.
Kako biste potaknuli razgovor te bolje razumjeli situaciju, osjećaje i misli mlade osobe, koristite otvorena pitanja umjesto zatvorenih. Na primjer, možete pitati: „Koliko te dugo to već muči? Ispričaj mi o tome.“ umjesto „Je li to već dugo tako?“.

⚠️ Pitajte direktno o suicidalnim mislima

Na nježan način postavite direktno pitanje poput „Imaš li misli o samoubojstvu?“ ili „Razmišljaš li o tome da si oduzmeš život?“

⚠️Budite suosjećajni

Izrazite ljubav kao i spremnost da zajedno potražite pomoć.
Dajte mladoj osobi do znanja da razumijete da mu je teško i da mnogi ljudi prolaze kroz slično te da postoji nada i način kako pronaći izlaz iz teškoća. Izrazite vjeru u oporavak, ali nemojte prebrzo ulaziti u rješavanje problema.
Izbjegavajte rečenice poput „Imaš dobar život – zašto bi ga okončao?“, „Ne mogu vjerovati što čujem!“ ili „Ti to zapravo ne misliš!“. Umjesto toga možete reći: „Trenutno nemaš odgovor na probleme s kojima se suočavaš“ i pokažite empatiju.

⚠️ Vjerujte svojoj prosudbi

Ako mlada osoba poriče da ima suicidalne misli i planove, ali i dalje sumnjate u njenu iskrenost, vjerujte svojoj prosudbi. Poduzmite daljnje korake kako bi osigurali njegovu sigurnost.

⚠️Pobrinite se da bude na sigurnom

Ako sumnjate da je adolescent suicidalan, nemojte ga ostavljati samog i uklonite sve potencijalno opasne predmete iz njegove neposredne okoline. Važno je bez odgode provjeriti je li u neposrednoj opasnosti, što zahtijeva procjenu liječnika psihijatra.

⚠️Osigurajte žurnu pomoć

➡️ Kontaktiranjem hitne medicinske pomoći ili obraćanjem hitnoj psihijatrijskoj ambulanti za djecu i adolescente (do 18 g.)
U Zagrebu je to Hitna ambulanta Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež (Ulica Ivana Kukuljevića 11, 01 4862 503), u kojoj je pregled moguć 24 sata dnevno.
➡️Obraćanjem hitnoj ambulanti u domu zdravlja, bolnici, KBC (punoljetne osobe)
➡️Na raspolaganju je i Telefon za krizna stanja i prevenciju suicida KBC Rebro kojeg također 24 sata dnevno možete kontaktirati putem tel. broja: 01 2376 335 .

⚠️ Potaknite traženje pomoći

Ukoliko ne postoji potreba za trenutnom pomoći, npr. adolescent se povjeri o tome da mu je teško, ali nema misli o smrti niti se samoozljeđuje, važno ga je ohrabriti i osigurati mu pomoć stručnjaka mentalnog zdravlja u savjetovalištu ili zdravstvenoj ustanovi.
Centar za zdravlje mladih objavio je publikaciju povodom prošlogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana prevencije suicida. Kratka brošura "Suicid se može spriječiti" može biti od pomoći kako stručnjacima, tako i svima ostalima koji rade s djecom i mladima, a putem ove stranice ju pronađite i besplatno preuzmite: https://www.czm.hr/.../brosura-suicid-se-moze-sprijeciti

???? Prisutnost i povezanost bude iskru nade. Stoga, budimo jedni drugima uho za slušanje i ruka podrške, osobito kada je teško.

Izvori:
Američka psihološka asocijacija (2018). Talking to teens: Suicide prevention. Preuzeto 09.09.2023. https://www.apa.org/topics/suicide/prevention-teens
Američka psihološka asocijacija (2022). Talking to kids when they need help. Preuzeto 09.09.2023. https://www.apa.org/topics/parenting/helping-kids
Centar za zdravlje mladih (2022). Suicid se može spriječiti. Tea Brezinšćak, Nina Predrijevac, Ella Selak Bagarić