Utječu li foto-filteri na društvenim mrežama na sliku o sebi?
Psihologinja Centra za zdravlje mladih, Željka Koprivnjak, govorila je za RTL direkt na temu „Zašto je viralni Tiktok filter opasan za zdravlje mladih?“ u kojoj se usmjerila na utjecaj izloženosti takvim sadržajima na mentalno zdravlje mladih.
"Izloženost takvim sadržajima utječe na iskrivljenje slike o sebi, o svom tijelu, na smanjenje samopoštovanja i utječe na povećanje neugodnih emocija. U praksi vidimo a i istraživanja pokazuju da dolazi do povećanja prisutnih poremećaja prehrane kao posljedice iskrivljene slike o tijelu", rekla je između ostalog.
Radi se o zabrinjavajućem podatku o porastu poremećaja hranjenja za čak 15,3% u 2020. u odnosu na prethodne godine te se s ciljem što ranije intervencije u Centru za zdravlje provodi program za zaštitu i poticanje zdrave slike o sebi i svom tijelu.
Slika o sebi uključuje mišljenje i osjećaje koje osoba ima o sebi općenito (emotivna stanja, kompetencije, vrijednosti i uloge) a uključuje i to kako doživljava svoje tjelesne osobine. Tada govorimo o specifičnom konstruktu koji zovemo slika o tijelu tj. o tome kako osoba percipira svoje tijelo i koje osjećaje i misli ima vezano uz njega. Pri tome utjecaj imaju unutarnji (biološki i psihološki) faktori ali značajno i oni vanjski (kulturalni i socijalni) preko mehanizma socijalne usporedbe. To je proces u kojem ljudi uspoređuju sebe sa prezentiranim informacijama o drugima kako bi napravili samoevaluaciju. Nažalost znamo kako su posredovanjem današnje tehnologije i društvenih mreža ti modeli stalno i svima dostupni a nažalost često nerealistični i iskrivljeni, te kao posljedicu imaju narušavanje slike o tijelu i samopoštovanja te povećavaju doživljavanje neugodnih emocija. Kada to postane ekstremno govorimo o tjelesnoj dismorfiji. Posebno negativno to može utjecati na adolescente ako znamo da je to razdoblje u kojem se pojačano usmjeravaju na svoje tijelo i promjene koje s njim događaju.
Oni koji bi trebali brinuti za izgradnju slike o sebi su djeci značajni odrasli. I zato, kao odrasli, ne trebamo zaboraviti da djeca više pažnje obraćaju na to što što vide nego na ono što im samo govorimo. Također, važno je s djecom razgovarati i razvijati kritičko mišljenje, ali i pozitivnu školsku klimu, a kada je u tome potrebna dodatna podrška dostupni su stručnjaci mentalnog zdravlja.
