Voditeljica CZM-a, klinička psihologinja Ella Selak Bagarić gostovala u emisiji Otvoreno
12.02.2026. 07:08:59
Voditeljica Centra za zdravlje mladih, klinička psihologinja Ella Selak Bagarić je 10. veljače 2026. godine u ime Hrvatske psihološke komore gostovala u emisiji Otvoreno Hrvatske radiotelevizije. Zajedno uz druge eminentne stručnjake, dr. sc. Borisa Jokića (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), Tomislava Ramljaka (Centar za nestalu i zlostavljanu djecu i Centar za sigurniji internet) te Anitu Matijević (Voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji u Upravi kriminalističke policije) razgovaralo se o zaštiti djece u digitalnom okruženju.
Emisija je obuhvatila teme kaznena djela i trendova digitalnog zlostavljanja djece, metode predatora, nove AI alate za manipulaciju sadržajem, akcijske planove i aplikacije za prijavu kibernetičkog zlostavljanja, vršnjačko nasilje, povjerenje mladih, balans roditeljske prisutnosti i intime, te strategije zaštite djece.
Anita Matijević izvijestila je da je tijekom 2025. evidentirano 1.014 kaznenih djela spolnih delikata na štetu djece, od čega se 630 odnosi na online prostor, najčešće iskorištavanje za pornografiju. Tomislav Ramljak je upozorio na sofisticirane oblike zlostavljanja uz pomoć društvenih mreža, dark weba i AI alata te naglasio važnost edukacije i prevencije. Dr. sc. Boris Jokić ukazao je na širi društveni problem gubitka povjerenja među mladima, dok zabrane i restrikcije same po sebi nisu dovoljne bez koordinirane politike i jasnih alternativa za djecu.
Klinička psihologinja Ella Selak Bagarić posebno ističe psihološku dimenziju problema. Djeca, kaže, često precjenjuju svoju sposobnost prepoznavanja opasnosti i vjeruju da mogu razlikovati dobronamjerne osobe od onih koji ih žele iskoristiti. No proces tzv. groominga najčešće traje mjesecima – počinitelji sustavno grade povjerenje, predstavljaju se kao vršnjaci i ciljano zadovoljavaju emocionalne potrebe djeteta za prihvaćanjem i pripadanjem. Usamljenija djeca češće su meta jer velik dio svojih socijalnih potreba zadovoljavaju online. Kada se odnos povjerenja pretvori u ucjenu, posljedice su duboko traumatične. Djeca nerijetko reagiraju negacijom, osjećajem srama i izdaje, a ponekad čak i brane počinitelja. U ambulantnoj praksi simptomi poput anksioznosti i povlačenja često su tek „vrh sante leda“, dok se stvarno traumatsko iskustvo otkriva tek nakon duljeg rada. Psihologinja naglašava da zabrane i restrikcije nisu dovoljne. Ključno je osnaživanje djece kroz edukaciju, razvoj kritičkog mišljenja i vršnjačku podršku, ali i jačanje obitelji i zajednice. Djeci su potrebne jasne granice, struktura i osjećaj sigurnosti u stvarnom okruženju. Ako im zajednica pruži pripadnost i podršku, manja je vjerojatnost da će emocionalno utočište tražiti u rizičnim online odnosima.
Zaključno, stručnjaci su se složili da zaštita djece u digitalnom prostoru zahtijeva zajedničko djelovanje države, obrazovnog sustava, tehnoloških kompanija, roditelja i lokalne zajednice, pri čemu regulacija i kazne nisu dovoljni bez kontinuirane prevencije, edukacije i obnove povjerenja među djecom i odraslima.
Cijelu emisiju pogledajte na poveznici.
