Spavaj dobro, živi bolje:...

Spavaj dobro, živi bolje: klin.psih. Dorotea Bratuša Juraj na stručnom skupu povodom Svjetskog dana spavanja

Povodom Svjetskog dana spavanja, u petak 13. ožujka, u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održan je stručni skup u okviru javnozdravstvene inicijative „Spavaj dobro, živi bolje“.

Skup su organizirali Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Klinika za psihijatriju Vrapče, Hrvatsko društvo za apneju Hrvatskog liječničkog zbora te Hrvatsko društvo za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Hrvatskog liječničkog zbora. Skupu je prisustvovala Dorotea Bratuša Juraj, klinička psihologinja Centra za zdravlje mladih.

Program je započeo uvodnim predavanjima koje su održali:

• prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica ŠNZ „Andrija Štampar“

• izv. prof. prim. dr. sc. Edvard Galić, ravnatelj KB Sveti Duh

• doc. dr. sc. Domagoj Vidović, zamjenik ravnateljice Klinike za psihijatriju Vrapče

Nakon uvodnih izlaganja, uslijedio je okrugli stol „Spavanje i kardiovaskularne bolesti“ na kojem su sudjelovali stručnjaci iz područja javnog zdravstva, psihijatrije, kardiologije i medicine spavanja:

• prof. dr. sc. Jasna Mesarić (Fakultet zdravstvenih znanosti Libertas)

• prof. dr. sc. Vjekoslav Radeljić (KBC Sestre milosrdnice)

• prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić (KBC Zagreb)

• dr. sc. Marina Mioč (Zavod za poremećaje spavanja, Vrapče)

• Ana Marija Šantić, dr. med. (Zavod za poremećaje spavanja, Vrapče)

Tijekom skupa istaknuto je kako čak trećina hrvatskog pučanstva ne spava onako kako bi trebala kako bi ostvarila optimalno zdravlje i kvalitetu života. Dugotrajno nedovoljno spavanje povezano je s povećanim rizikom za dijabetes, pretilost, depresiju i kardiovaskularne bolesti. Prema najnovijim smjernicama, preporučeno trajanje sna ovisno o dobi je:

• Djeca školske dobi (6-13 godina): minimalno 9 do 11 sati.

• Tinejdžeri (14-17 godina): 8 do 10 sati.

• Mladi i odrasli (18+ godina): 7 do 9 sati.

U današnjem načinu života gdje su ekrani su dio naše realnosti, no njihovo korištenje neposredno prije spavanja značajno ometa lučenje melatonina, hormona odgovornog za usnivanje. To se ne odnosi samo na djecu, već i na roditelje koji svojim primjerom oblikuju navike u kućanstvu. Preporuka je osvijestiti vrijeme provedeno pred ekranima i prilagoditi ga obvezama i hobijima, osiguravajući barem sat vremena bez ekrana prije odlaska u krevet.

Također, ističe se i problem studenata koji često uče kasno navečer ili noću. Istraživanja pokazuju da ovakav ritam ne samo da smanjuje koncentraciju, već dugoročno povećava rizik za razvoj teškoća mentalnog zdravlja. Kvalitetan san nakon učenja ključan je za konsolidaciju pamćenja, odnosno mozak zapravo "uči" i slaže informacije dok spavamo.

Kao jedan od najvažnijih zaključaka skupa, stručnjaci su istaknuli 8 zlatnih pravila higijene spavanja:

1. Regulirajte ritam spavanja: pokušajte odlaziti u krevet i buditi se u isto vrijeme.

2. Izbjegavajte ekrane: Sat vremena prije spavanja ugasite mobitele i televizore.

3. Hladnija soba je bolja: Idealna temperatura za spavanje je između 16 i 18 °C.

4. Ograničite kofein: Izbjegavajte napitke s kofeinom (kava, energetski napitci) poslije 14:00 h.

5. Redovita tjelesna aktivnost: Budite aktivni tijekom dana, ali izbjegavajte naporne treninge kasno navečer.

6. Krevet je za spavanje: Koristite krevet isključivo za odmor, a ne za rad ili učenje.

7. Opuštajuća rutina: Prije spavanja uvedite rituale poput tople kupke, čitanja knjige ili meditacije.

8. Izbjegavajte alkohol: Iako se čini da pomaže usnivanju, alkohol značajno narušava kvalitetu i dubinu sna.

Više informacija o stručnom skupu i materijalima možete pronaći na stranicama Klinike za psihijatriju Vrapče.